Povratak Mercatora u BiH: Kakav će biti status domaćih dobavljača?

U priči o krizi u Agrokoru i sprečavanju njenog prelijevanja u BiH, povratak Mercatora na domaće tržište doživljava se kao dolazak spasioca koji će riješiti sve probleme. Međutim, na osnovu nekih ranijih iskustava, pitanje je šta se može očekivati od Mercatora.

Očekivano, dobavljači iz BiH najviše očekuju da im se isplate stara potraživanja. Taj dug Konzuma i drugih Agrokorovih firmi prema domaćim kompanijama iznosi oko 130 miliona maraka. Prema planu, kojeg je prezentovao povjerenik Vlade Hrvatske za Agrokor Ante Ramljak, Mercator će na sebe preuzeti isplatu cijelog duga. No, ona neće početi prije 1. augusta.

S druge strane, još su svježa sjećanja na period kada je Mercator bio lider na tržištu u našoj zemlji. Tada su domaći dobavljači vrlo često istupali u medijima žaleći se kako upravo Mercator favorizuje proizvode iz Slovenije nauštrb robe koju dostavljaju firme iz BiH. Priča se svodila na to da slovenački proizvodi zauzimaju centralna i najvidljivija mjesta na policama, dok su oni iz naše zemlje gurnuti u stranu, zbog čega se često dešavalo da im istekne rok trajanja, što je stvaralo gubitke isporučiocima iz naše zemlje.

Da li nas ista situacija čeka i nakon 1. augusta.

– Nekako je normalno da strani trgovački lanci favorizuju proizvode iz zemalja iz kojih oni dolaze. Osim toga, ranije je postojala zakonska odredba o minimalnoj količini domaćih proizvoda u trgovačkim centrima. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ta je odredba ukinuta, tako da domaći proizvodi nisu ni na koji način zaštićeni u odnosu na strane, što je po meni loše. Međutim, želimo da se priključimo evropskoj porodici i moramo poštovati pravila koja važe u EU, što znači da moramo platiti i određenu cijenu, a ta cijena je da je zabranjeno preferiranje domaćih proizvoda. Uostalom, ko je nama kriv što nam je poljoprivreda i dalje na nivou na kojem je bila i neposredno poslije rata i što se, recimo, trenutno iz federalnog budžeta za poljoprivredu izdvaja samo 65 miliona maraka godišnje – ispričao nam je direktor Milkosa Adin Fakić.

Domaći proizvođači, posebno oni koji su isporučivali lako kvarljivu robu, poput prehrambenih proizvoda, svojevremno su se žalili na to da tržnim centrima moraju plaćati za kvalitetnija mjesta na policama.

– To nije priča koja je u vezi samo s Mercatorom, nego za sve trgovačke lance. To je nešto što zakonom nije zabranjeno i što tržni centri koriste. Na dobavljačima je da pokušaju u direktnim bilateralnim razgovorima postići što bolje uslove, odnosno da što je moguće više smanje ove troškove – dodao je Fakić.

Slično razmišljanje smo čuli i od predstavnika kompanije Akova Group Nedžada Biberovića.

– Prisutnost na policama zavisi od prometa nekog proizvoda. Što je veći obim prodaje, to taj proizvod dobije više mjesta na policama. Međutim, ako dobavljač želi i dodatni prostor, koji je veći od onog kojeg dobija na osnovu prometa, onda to mora da plati i to je tako – kazao je Biberović.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Bruno Bojić je kazao da je o problemu plaćanja mjesta na policama, ne samo u Mercatoru, nego u svim trgovačkim lancima, do sada razgovarao sa Konkurencijskim vijećem BiH, kao i udruženjima za zaštitu potrošača u našoj zemlji, ali da se situacija nije promijenila.

– Problem je što mi u Vanjskotrgovinskoj komori ne možemo reagovati sve dok neko od naših članova ne uputi zvaničnu žalbu. Međutim, već nekoliko godina od naših firmi članica nismo dobili nikakvih pritužbi na odnos trgovačkih lanaca prema njima, a u neformalnim razgovorima čujemo da se i dalje naplaćuju bolja mjesta na policama, prisustvo u katalozima i slično – istakao je Bojić.

Kako je do sada objavljeno, Mercatorovo preuzimanje Konzuma u BiH trebalo bi proteći u tri faze. Prvo bi Mercator trebao preuzeti one prodajne lokacije koje je zauzimao i prije nego što je tu došao Konzum. Druga faza podrazumijeva preuzimanje prodavnica u velikim tržnim centrima, a posljednji korak je preuzimanje svih ostalih prodajnih mjesta, uključujući i male lokalne radnje, odnosno “mahalske granape”, kako ih kolokvijalno nazivaju.

Prema Fakićevim riječima, na spomenutoj prezentaciji koju je održao Ramljak, dolazak Mercatora je predstavljen kao jedina moguća alternativa. U suprotnom, a u slučaju da Agrokor u Hrvatskoj ode pod stečaj, propao bi i Konzum u BiH, a domaći dobavljači bi tada vrlo lako mogli ostati bez svog novca.